Cimet je jedan od najstarijih poznatih začina, spominje se već 2.800 godina pre nove ere, a prva zabeleška o cimetu dolazi iz stare Kine. Slatkasti prah finog mirisa dobija se od malog zimzelenog drveta nalik lovoru. Sam začin je njegova kora, oguljena s tankih grančica. Spoljna kora se oljušti i baca, a unutrašnja se uvija u štapiće razmere oko 2,5 cm. Na tržište dolazi i mleveni cimet u obliku praha. Od 250 vrsta cimeta dve su najpoznatije: cejlonski i kasija. Kasija je vrsta koja se najčešće nalazi u našim prodavnicama, oštre je i peckave arome, snažnog mirisa i jeftinija je od cejlonskog cimeta. Za dobijanje kasije seku se cele grane i mala stabla, što štapićima daje grublju i gušću teksturu. Međutim, smatra se da je pravi cimet cejlonski, koji je svetliji, neobično sladak i nežne, tople i prijatne arome i finije usitnjen. Poreklom je sa Šri Lanke, iako se danas uzgaja u većini toplih i vlažnih tropskih krajeva. U drevnom Egiptu koristio se kao lek, aroma u pićima i za balsamovanje, a bio je skuplji od zlata. U srednjem veku uz đumbir bio je osnovni sastojak u kulinarstvu. Danas je najveći izvoznik cejlonskog cimeta Meksiko.
Spoljna kora drveta nema lekovita svojstva, već samo unutrašnji, ružičasto-smeđi deo. U narodnoj kineskoj medicini cimet ima reputaciju kao lek za prehladu i grip, a koristi se uz čaj i svež đumbir.
Pomaže i kod smetnji pri varenju (zbog sadržaja tiamina), revitalizuje živce i krv. Istraživanja su otkrila da samo pola kašice cimeta dnevno znatno smanjuje nivo šećera u krvi kod dijabetičara. Dokazano je i da snižava nivo masti i lošeg holesterola. Cimet ima i fungicidno delovanje, uništava gljivice i sprečava njihov rast, podstiče rad mozga, poboljšava pažnju, memoriju i vizuelni doživljaj.
Može da se kupi mleven ili u obliku štapića. Čuva se u čvrsto zatvorenim teglama na hladnom, tamnom i suvom mestu. Mleveni cimet upotrebite do šest meseci od kada ste ga kupili, dok cimet u štapićima može da zadrži svežinu i do godinu dana. Ako ste u dilemi koji bi oblik trebalo da imate u svojoj kolekciji začina, odgovor je - oba, i mleveni i u obliku štapića, i to zbog lakše primene. Štapić je vrlo praktičan u pripremi aromatičnih napitaka i kompota, a pre posluživanja vrlo jednostavno se izvadi. Mleveni cimet će dati izvrsnu aromu svežem voću i kolačima, posebno onim od jabuka. Iako se u evropskim kuhinjama ovaj prodoran i mirisan začin većinom koristi u pripremi poslastica, u kuhinjama severnoafričkih zemalja i Bliskog istoka koristi se u pripremi različitih slanih jela. Mleveni cimet daće istančan egzotičan ukus mesnim jelima od jagnjetine, piletine i mlevenog mesa. Isprobajte pečenu jagnjetinu na marokanski način, mariniranu s mešavinom začina od naseckanog crnog i belog luka, kima, cimeta, đumbira, čilija u prahu i šafrana. Jagnjetinu možete i dinstati uz dodatak štapića cimeta, a poslužite je uz sos od suvih šljiva, meda i cimeta i zapečenih semenki susama i badema. Dinstanoj piletini dodajte malo suvog grožđa, suvih kajsija i cimeta, pa ovo zanimljivo jelo egipatske kuhinje poslužite uz prilog od pirinča. Mleveno meso s dodatkom pirinča, mlevene paprike, cimeta i korijandera možete oblikovati u ćufte i ispeći ili ih koristiti kao dodatak bistrim supama od mesa. Od ove smese možete da pravite i sarme. Smesa od mlevenog mesa, džigerice, luka, pirinča, pinjola, suvih smokvi i kestena, uz dodatak cimeta i karanfilića, odličan je nadev za ćurku ili patku, a pastrmku ili skušu napunite nadevom od badema, suvih urmi, pirinča, luka, peršuna i cimeta.
|